zoka
Život zna biti nepredvidiv… Tog jutra, dvadeset i trećeg jula dvije hiljade dvadeset i pete godine, sve troje su se probudili ranije nego inače. Razlog tome nije bila vrela noć i ništa svježije jutro. Svako je na svoj način bio… Nastavi čitati →
Mirišu ruže
Sunce na počinak ide
Slušam tišinu
Teško je definisati tu osobinu ali Lelica ima sklonost da izuzimajući ekstremne slučajeve uvijek traži opravdanje za nečije postupke, potrebu da odbrani onoga ko joj se u tom trenutku čini u nepovoljnijem položaju, slabiji, bez obzira treba li toj osobi… Nastavi čitati →
Da ugase žeđ
Djeca samo su htjela
Nek usahne sve
Puna im je usta u danima jula a djeca njena svježe kifle nemaju. Potočari, mjesto gdje će se obilježiti 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Memorijalni centar, koji radi težak, ali odličan posao u očuvanju istine i sjećanja tokom cijele godine,… Nastavi čitati →
Propjevao dan
Ptice, vjetar, lišće, cvrčak
Zviždućem i ja
Začepilo mi se desno uho. Potpuno. Na lijevom dok hodam ne čujem zvuke ulice kojom prolazim već začuđujuće, glavom mi odzvanja šum mora, dječja graja, dozivanje galebova i brodska truba.Logika kaže da bi trebao stručnu pomoć ORL, možda čak i… Nastavi čitati →
Umrlice dvije
Oglas traži se maca
Mahalska ploča
Ima li goreg
Biti nemoćan a jak
K’o bolest k’o rat
Gledam te spavaš
Poželim da poljubim
Tvoj rez na vratu
Ničim izazvan puče. Osjetio sam ga u zalogaju i malo je nedostajalo da ga progutam. Pomislio sam da je zaostali dio košpe od šljive u bestilju koji sam jeo na mekanoj krišci bageta s puterom. Pored redovne tezge audio produkcije… Nastavi čitati →
Gizda se Una
Ljepote svoje svjesna
Rukom je mijem
Pisao Sušić
Sve što treba da se zna
Nigdje ga zato
Zabijeliše
Pred očima svijeta
Devet ćefina
Slučajan dodir
Ramena u prolazu
U oku iskra
Evropski adet
Vrijednosti trajne su
Gazi one na dnu
Sjetim se neki dan da bi bilo dobro da zamijenim gume na Peeži. Morao sam prošle zime „zaplakati“ kad mi je majstor rekao da moram uzeti nove zimske jer su stare odslužile svoje. Sezonu prije morao sam uzeti i dvije… Nastavi čitati →
Takav pao grah
Da prođe mi život u
Neizvjesnosti
Raspuha vjetar
Mirisne latice svud
Behar u kosi
Iz sna cvrkut ptica
Novi se proteže dan
Protežem i ja
Jutros u bašti
“Šepur” u punom sjaju
Procvalih lala
Preteča bješe
Pretećiće i sve nas
Protiče Bosna
44° 10′ 42″, 16° 23′ 19″ „Jesi li ti sada sjena u vlastitoj kući?“ „Pa, moglo bi se i tako reći, proganjam samog sebe.“ „Kaješ se?“ … Nastavi čitati →
Premijer i ministarka su izašli iz službenog automobila, krenuli u susret direktoru i osoblju Doma za djecu bez roditeljskog staranja koji su ih čekali ispred ulaznih vrata. Kada su ugledali televizijsku ekipu, pogledali su se i nisu bili sretni jer… Nastavi čitati →
Oplela kiša
Mačke su podvile rep
Kolo vodi miš
Plaču nam šume
Kraj cesta balvana red
Bez ruku glava
Bez nacije zlo
Korupcijom ubija
Čekamo svoj red
Produžio dan
Februar prođe za čas
Narcis u cvatu
Iskočili smo jedno drugom iza ugla. Koračajući u susret, gledali smo se u oči kao da smo se nadmetali ko će prvi skrenuti pogled. Činilo se i da usporavamo hod odlažući mimoilaženje. A onda, na samo nekoliko koraka do trenutka… Nastavi čitati →
Nije mogao
Niti htio šutjeti
Čovjek to bješe
Ne naginji se
Hodamo po ivici
Zdravog razuma
„Hajde prvo da preciziramo da je vašoj šali da ste „dijabetičar u pokušaju“ istekao rok trajanja i da prihvatite činjenicu da imate šećernu bolest. Onda da ustanovimo da je terapija koju još uvijek pijete prevaziđena prije dvije godine a da… Nastavi čitati →
Ranije legnem
Al neće na oči san
Desant na misli
O “uzvišeni”
Bacili ste kamen prvi
Bi kamenolom
Pojačajte zvuk
Da čujete tišinu
Što se prolama
Dnevna zapovjed
Tu me prave budalom
Tu ne kupujem
44.8125° N, 20.4612° E Nikada, ali baš nikada nisam volio slavlja. Praznike bilo kakve, rođendane, godišnjice, dane ovoga ili bilo čega. Posebno ne volim dočeke Novih godina. To usiljeno, nasilu veselje nisam nikada razumio ni prihvatio iako sam morao biti… Nastavi čitati →
Ližemo rane
Drugima sipamo so
Čudo su ljudi
Jasno je ko dan
Srbija mora da stane
Da krene dalje
Jutros u 3 sata i 38 minuta sam poginuo.Stojeći na platformi nekog visokog hangara, na mene se sručilo cijelo brdo zemlje, kamenja i željezne konstrukcije. Poslije sam dugo ležao sa dvije mačke na prsima koje su me oplakivale. Čekao sam… Nastavi čitati →
Potpisaše mir
Krvavih ruku do lakta
Na groblju slave
Predali smo se
Od vlastitih života
Ruke smo digli
Nemam pojma o ekonomiji još manje o ekonomskoj matematici.Propustio sam „Crveni karanfil“, manifestaciju kojom se obilježavao završetak srednje škole jer sam pao na popravni iz matematike. Pritom sam i administrativni idiot koji kad se nađe pred više od dva papira,… Nastavi čitati →
Edukativan i zabavan kompletić od 6 slikovnica, zgodan za novogodišnji paketić, rođendanski poklon ili bilo koju drugu svrhu koja služi zaljubljivanju djece u književnost. “U ne baš obimnoj domaćoj produkciji slikovnica za djecu pokušali smo napraviti originalan, zabavan, duhovit i… Nastavi čitati →
Podcast “Mogu li da pitam?” u kojem Ema Agić razgovara sa Amelom Ivković O’Reilly, iskusnom nutricionistkinjom sa dugogodišnjem radnim iskustvom na internacionalnom nivou i članicom renomiranih nutricionističkih i medicinskih udruženja.
Godina nova
U kontru ide svijet
Uzalud želje
Ako je suditi po onome što ovih dana imamo priliku gledati u Srbiji, ozbiljno ljuljanje režima kreće s jedinog logičnog mjesta – obrazovnih institucija. Jer tamo je pamet, za razliku od ministarstava gdje uglavnom borave vršioci nužnosti. Istina, bilo je potrebno vremena… Nastavi čitati →
Nema krivice
Nema odgovornosti
Kunu se Bogom
U nekih sedam godina od kako je zatvoren Studentski eFM radio i od kada sam odradio posljednju emisiju, samo jednom sam sanjao sebe za miksetom i mikrofonom. Neku noć sam ponovo plovio eterom. U snu. Ne pamtim detalje ali sam… Nastavi čitati →
Iza oblaka
Ukazalo se jutro
Obasja sunce
Otvorim oči
Napolju kiša i rat
Zatvorim oči
45° 5′ 36.49″ N * 17° 0′ 35.39″ E Okrenuo je ključ u bravi. Dva puta. Onako kako mu je majka uvijek govorila. Ne osvrćući se, kamenom stazom izašao je kroz vrt, zatvorivši malu željeznu kapiju, koju je davno nekad… Nastavi čitati →
Trafika je san
S pogledom na more
Čekajući kraj
Ta jedna zemlja
Ljepotu svoju nosi
Kao prokletstvo
