Treći sam razred.

Treći smo razred.

Ustvari, treći je razred.

Komplikovano je za objasniti ali sve tri formulacije su tačne. Prva je jednina. Druga se odnosi na nas kao roditelje, dakle množina. A treća se odnosi na njegovo veličanstvo.

Za razliku od njega, nama ide mnogo teže.

  • Šta ste danas radili u školi?
  • Ništa.
  • Kako misliš ništa, sjedili i buljili u prazno?
  • Joj tata jesi dosadan s tim fazonima.
  • Pa nauči se da odgovaraš na postavljena pitanja. Šta je bio prvi čas?
  • Matematika.
  • I šta ste radili?
  • Masu.
  • Šta masu?
  • Otkud ja znam.
  • Pa šta si slušao, zašto nisi pitao ako ti nije jasno? Hajde pročitaj mi lekciju.
  • Joooj, jesi pegla.
  • Daću ja tebi peglu, čitaj šta piše …
  • Mjerenjem mase upoređuje se masa koja se mjeri sa onom masom koja se mjeri.
  • Sad već postaješ bezobrazan, molim te pročitaj to kako treba.
  • Mjerenjem mase upoređuje se masa koja se mjeri sa onom masom koja se mjeri.
  • Ozbiljan sam, pročitaj to kako je napisano!!!
  • MJERENJEM MASE UPOREĐUJE SE MASA KOJA SE MJERI SA ONOM MASOM KOJA SE MJERI!
  • Daj mi tu knjigu ovamo da vidim!!! (DRAMATURŠKA PAUZA)
  • Šta je sad, tata?
  • Ništa.
  • Kako misliš ništa, zašto sjediš i buljiš u prazno.

To je stara priča. Iz drugog razreda. Sretnog perioda za koji sam mislio da je samo vrijeme u kojem se prilagođavam ponovnom povratku u školske klupe, ovoga puta u svojstvu oca. Razmišljao sam da su zato i uveli devetogodišnje obrazovanje, kako bi roditelji imali vremena da se pripreme, prije no što počnu ozbiljno da uče…

  • Šta znači ličnost?
  • Kako to misliš?
  • Pa fino, u čitanci piše, moja tetka je ličnost.
  • Vidi sine, ne možeš stvari, kako to odrasli kažu, vaditi iz konteksta. Hoću reći, ne smiješ čitati niti govoriti samo dijelove rečenice, jer onda one nemaju smisao ili imaju potpuno pogrešan. Na taj način se u svijetu odraslih radi mnogo stvari koje nisu dobre, već ljudima čine loše. Zato pametne čike i tete koji pišu udžbenike, vode računa da svi tekstovi i rečenice budu razumljivi i jasni. Da li ti je to jasno?
  • Da tata.
  • Odlično, hajde sad pročitaj cijelu rečenicu.
  • Moja tetka je ličnost.

Većina kreatora i autora udžbenika osnovnog obrazovanja su u suprotnosti sa Frojdovom teorijom koja kaže da razvoj ličnosti uglavnom završava do 5 godine. Pritom ne mislim ništa loše, da ne bude zabune. Samo sam sve uvjereniji, kako škola odmiče, (a gradivo se gomila) da se njihove ličnosti još uvijek i paralelno razvijaju sa procesom ponovnog uspostavljanja društveno-političkog sistema u BiH. Svako ima pravo na izbor i slobodni odabir načina života unutar životne zajednice.

  • Šta ima u školi?
  • Ništa.
  • Ni đaka, ni učiteljice, ni table …
  • Fakat si dosadan …
  • Dobro, hajmo redom. Prvi čas …
  • Moja okolina, učili novu lekciju.
  • O čemu?
  • Vinograd.
  • Super. Sjećaš se ljetos kada smo išli na more, pa kad smo prolazili pored Mostara pokazivali smo ti velike vinograde kraj puta …
  • Ne.
  • Šta ne?
  • Ne sjećam se.
  • Kako se…ma nema veze, znaš šta je vinograd?
  • Znam. Životna zajednica vinove loze i životinja.
  • Vidi dušo. Kad nešto ne znaš, bolje je reći da ne znaš nego da lupaš gluposti. Nije sramota ne znati, sramota je ne htjeti …
  • Tata! Vinograd je životna zajednica vinove loze i životinja.
  • Ti baš uporan u lupetanju, donesi mi knjigu.

„Vinograd je životna zajednica vinove loze i životinja.“

„Livada i šuma su životne zajednice raznih biljaka, životinja i insekata.“

„Šuma je velika životna zajednica biljaka i životinja.“

„Njiva je životna zajednica u kojoj zajedno žive biljke i životinje.“

„Vrt (bašča) je životna zajednica u kojoj zajedno žive biljke i životinje“

Roditeljska Pažnja!!!

– Uporedi mjerenje mase sa količinom gluposti. Kakav je omjer?

– Da li se ti smatraš ličnošću? Kakvom?

– Kakva je razlika između vinograda, livade, šume, njive i vrta?

– Šta im je zajedničko ?

Da li ste znali?

Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizički, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima i sposobnostima, doprinese stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvoju koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane. (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Član 2)